Agava je sočna biljka koja potiče sa američkog kontinenta. Biljke iz porodice šparoga, koje se zbog svojih svojstava često povezuju s kaktusima, bile su zasađene u parkovima i baštama u mediteranskom regionu pre nekoliko vekova, a danas su takođe popularne biljke u privatnim baštama.
Kako se pravilno brinem o biljkama agave?
Agave zahtevaju štedljivo zalivanje tokom vegetacije, svakih nekoliko dana usred leta i retko zimi. Optimalno se gnoje svake dvije sedmice ljeti, nikad zimi. Presađivanje je korisno svake 1-2 godine, a rezidba obično nije potrebna.
Koliko često agave treba zalijevati?
Kao biljke izvorno porijeklom iz pustinja i polupustinja, agave trebaju što sunčanije mjesto za zdrav rast. Biljke su prilagođene klimi sa nepravilnim padavinama i pohranjuju mnogo vode u svojim debelim listovima. Agave u bašti ili saksiji treba zalijevati tek kada se gornji sloj zemlje oko biljaka osuši. Korijenova gruda ispod lisne rozete ne može tolerirati prelijevanje, ali se nikada ne smije potpuno osušiti. Sredinom ljeta agave treba zalijevati umjereno svakih nekoliko dana, ali zimi biljke jedva da se zalijevaju. Čim listovi postanu tanki i naborani, agave treba hitno zaliti.
Šta treba uzeti u obzir kada presađujete agave?
Agave su relativno neproblematične kada je u pitanju presađivanje; obično se premeštaju u nešto veću sadilicu svake godine ili dve kada biljke prezime u bašti. Kao podlogu uvijek treba koristiti mješavinu dvije trećine zemlje za saksije i jedne trećine pijeska (npr. kvarcni pijesak). Veći kamenčići i rupe u donjem dijelu sadilice sprječavaju opasno zalijevanje vode u području korijena agave.
Kada i kako treba rezati agave?
Pošto lisne rozete agave rastu veoma kompaktno, generalno nije potrebno orezivanje ovih biljaka. Međutim, žuto ili trulo lišće treba rano odrezati, što bliže bazi, bez oštećenja stabljike biljke. Ovo uklanjanje odumrlog lišća dovodi do stvaranja drvenaste biljne baze nalik deblu kod posebno starih primjeraka tokom vremena.
Koje štetočine mogu biti opasne za agave u bašti?
Veoma robusne agave povremeno napadaju sljedeće štetočine:
- Insekti
- mealybugs
- Palmov žižak
Možete relativno lako da se uhvatite u koštac sa ljuspicama i brašnastim bubama sa sunđerom i malom količinom rastvora deterdženta. Nažalost, trenutno ne postoji efikasan protivotrov protiv larvi ozloglašenog palminog žižaka.
Postoje li neke uobičajene bolesti koje pogađaju biljke agave?
Agave nisu često pogođene bolestima u ovoj zemlji. Ako listovi promijene boju ili odumru, to je obično zbog grešaka u njezi kao što je previše vlažno tlo.
Kako je agava optimalno oplođena?
Tokom zimskog perioda nikako ne treba gnojiti agavu, u ljetnim mjesecima možete štedljivo gnojiti odgovarajućim kompletnim đubrivom u vodi za navodnjavanje otprilike svake dvije sedmice.
Šta treba uzeti u obzir prilikom prezimljavanja agave?
Dok mnoge agave mogu tolerisati samo blago ispod nule u kratkom vremenskom periodu, druge vrste mogu preživjeti zimu na otvorenom uz određenu količinu zimske zaštite. Stoga biste trebali obratiti posebnu pažnju na upute za njegu vaših primjeraka agave. Agave koje nisu otporne na mraz su idealno prezimljene u zatvorenom prostoru na oko 4 do 14 stepeni Celzijusa na svijetlom mjestu. Ako nemate odgovarajuću temperaturu i svijetlu stepenište, podrum ili potkrovlje, prilično hladna prostorija u stanu kao što je spavaća soba također može biti opcija.
Savjet
Postoji mnogo različitih vrsta agave, koje se razlikuju ne samo po otpornosti na mraz, već i po brzini rasta i veličini. Tokom godina, agava uzgajana u saksiji može dostići dimenzije koje čine prelazak u zimovnike i povratak u baštu pravim podvigom snage. Za cjelogodišnju njegu na prozorskoj dasci trebali biste odabrati agave iz specijaliziranih prodavača, koje uglavnom sporo rastu i ostaju relativno male.
