Proleće počinje u bašti krajem februara / početkom marta - zavisno od vremena. Sada je vrijeme da baštovan pruži ruku; drveće i druge višegodišnje biljke moraju se pripremiti za novu sezonu. Takođe, sada je vrijeme da posadite drveće i grmlje.
Kada saditi drveće u proleće?
Proljeće je najbolje vrijeme za sadnju drveća, posebno listopadnih stabala osjetljivih na mraz i onih koje se uzgajaju u kontejnerima. Obavezno posadite drvo prije nego što nikne i dajte mu kompost i strugotine od rogova za zdravo ukorjenjivanje.
Mnogo drveća je zasađeno u proleće
Naročito listopadna stabla osjetljiva na mraz i ona koja se uzgajaju u kontejnerima treba, ako je moguće, ne saditi u jesen, već u proljeće. Najbolje vrijeme za to je kada drvo još nije počelo pupati. Pomiješajte iskopani materijal iz jame za sadnju s dosta komposta i strugotine od rogova, tada će drvo dobiti prave hranjive tvari za zdravo ukorjenjivanje. Drveće osjetljivo na mraz, kao što su magnolije, s druge strane, treba saditi u zemlju tek kada prođu posljednji kasni mrazevi. Tada imaju dovoljno vremena do sljedeće zime da rastu i naoružaju se protiv hladnog godišnjeg doba. Drveće sa golim korenom je, s druge strane, u pauzi vegetacije, a četinari se mogu saditi čak i u septembru.
Ne zaboravite da isečete biljke prilikom sadnje
U toku sadnje korenje se drobi ili kida. Iz tog razloga, rezidba biljaka je neophodna i ne treba je zaboraviti. Da biste to učinili, uklonite slabe i oštećene grane, a preostale skratite za oko trećinu. Ovo pravilo se ne odnosi na stabla koja se prirodno razvijaju s nekoliko debelih grana ili nastavljaju rasti iz snažno razvijenih terminalnih pupova. Magnolije, divlji kesteni i bobice rowanberry stoga ne zahtijevaju nikakvo orezivanje. Inače, u zavisnosti od vrste i sorte, drveće treba seći u jesen ili zimu ako je moguće.
Najbolja njega za dobro pupanje
Drveće koje je već u bašti dobija dodatnu porciju đubriva u vidu komposta i strugotine od rogova u martu kako bi nicalo zdravo i ojačano. Također biste trebali odsjeći mrtvo, oboljelo ili slomljeno drvo, jer to predstavlja ulaznu tačku za sada aktivnije spore gljivica (i druge patogene). Obratite pažnju na higijenu prilikom rezanja i dezinfikujte alate odgovarajućim proizvodom koji možete kupiti u apoteci ili baštenskoj radnji. Bolesti i štetočine se često prenose s jedne biljke na drugu preko kontaminiranih alata za orezivanje.
Savjet
Drveće uzgajano u saksijama treba ukloniti iz zimovnika što je ranije moguće, ali ipak treba zaštitu od noćnih mraza.
