Tise (Taxus baccata i Taxus media) su popularne biljke živice u bašti, ali su i veoma otrovne. Roditelje sa djecom posebno zanima sorta tise bez jarkocrvenih bobica. Postoje li jalove tise i ako postoje, o čemu treba voditi računa kada se brinete o njima?
Ima li tisa bez bobica?
Muška sorta 'Hillii' se smatra tisom bez bobica i idealna je za porodice sa decom. Zimzelena, izdržljiva sorta ima sjajne, tamnozelene iglice i dostiže visinu do 500 centimetara i širinu do 300 centimetara.
Koje drvo tise nema bobica?
Muška sorta 'Hillii' trenutno je jedina sorta tise koja nema otrovne crvene plodove koji bi mogli privući radoznalu djecu da ih grickaju. Kao i sve tise, 'Hillii' je zimzelena i ima atraktivne, sjajne, tamnozelene iglice. Sorta pripada hidridnoj ili čašastoj tisi Taxus media, koja se smatra robusnom i izuzetno izdržljivom.
'Hillii' se osjeća posebno ugodno na sunčanom do sjenovitom mjestu sa hranljivim i prilično vlažnim tlom. Kao i sve tise, ova sorta raste vrlo sporo i u prvih pet godina u prosjeku dobije 40 do 60 centimetara visine. Kada potpuno naraste, 'Hillii' može narasti do 500 centimetara u visinu i 300 centimetara u širinu.
Kako koristiti neplodnu tisu?
Neplodni 'Hillii' se može koristiti na mnogo različitih načina:
- kao granica, npr. B. sa kreveta ili travnjaka
- kao pratilac
- kao ograda od privatnosti
- kao niska živica
- za živu ogradu od čiste tise
- za mješovite živice
- kao pasijans, npr. B. za topijar
- kao kontejnerska biljka
'Hillii' prirodno ima uspravan, konusni rast i često ima više izdanaka. Osim toga, biljka živice raste veoma gusto, sa mnogo grana i stoga vremenom formira dobar ekran za privatnost.
Ako koristite 'Hillii' kao kontejnersku biljku, stavite je u sadilicu koja je duboka koliko je široka i zapremine od najmanje 30 litara.
Na šta moram da obratim pažnju kada se brinem o neplodnim stablima tise?
Muški pandan plodnog Taxus media 'Hicksii' sadi se i neguje na potpuno isti način kao i sve druge sorte tise. Pobrinite se da svježe zasađena stabla tise u prve dvije godine uvijek budu snabdjevena dovoljno vode i hranjivih tvari, tako da možete malo ubrzati rast.
Međutim, to ne bi trebalo da izazove zalijevanje vode, jer to zauzvrat dovodi do truleži korijena, a time i gubitka biljke. Zbog toga je neophodno rastresito, propusno tlo i dobra drenaža. Ono što je takođe tipično za živu ogradu od tise je da ne morate svake godine seći biljke koje sporo rastu.
Koliko su otrovni plodovi tise?
Svi dijelovi biljke tise su potencijalno smrtonosno otrovni. Sadrže taksin koji djeluje na srce, koji čak i u malim dozama može uzrokovati teška trovanja. Iglice i sjemenke su posebno otrovne, iako je okolna pulpa jedini dio biljke koji nije otrovan.
Ovo takođe objašnjava zašto ptice toliko vole da jedu plodove tise - gutaju bobice cele, a kasnije neoštećeno izlučuju visoko toksično seme. Pulpa je bezopasna za ljude, ali čim se sjeme iznutra povrijedi, opasan otrov izlazi. Zato bobice ne treba jesti.
Savjet
Ne seci mlade tise prerano
Bez obzira o kojoj se vrsti tise radi: mlada, tek zasađena stabla tise ne treba seći prve dve do tri godine. To znači da biljke ulažu više energije u rast korijena, što zauzvrat utiče na njihovu robusnost i zdravlje. Najbolje vrijeme za rezidbu je kasno ljeto ili rana jesen.
