Mnoge jestive biljke imaju otrovne dvojnike ili barem neku sličnost sa otrovnom biljkom. Ovo nije drugačije sa valerijanom. To onemogućava neke ljude da sakupljaju i koriste (ne)poznate ljekovite biljke. Ovaj članak će vam pomoći da sigurno prepoznate valerijanu.
Kako mogu prepoznati valerijanu?
Prava valerijana se lako može prepoznati ponjenim listovimainjegovim cvjetovima. Bogati zeleni listovi imaju karakterističnu penastost, a bijeli do ružičasti cvjetovi imaju intenzivan, slatkast miris. Zeljasta biljka naraste i do dva metra u visinu.
Kako izgleda valerijana?
Valerijana (bot. Valeriana) nije vrsta biljke, već čitav rod sa različitim vrstama. Velika ili prava valerijana (bot. Valeriana officinalis) je posebno poznata i koristi se u medicini. Višegodišnja zeljasta biljka može narasti do dva metra. Ima listove duge do 20 centimetara, peraste i bogato zelene boje. Cvatovi su mu metličasti i sastoje se od brojnih malih pojedinačnih cvjetova.
Kako miriše valerijana?
Biljka valerijana mirišene baš dobro, često se čak opisuje kao smrdljiva. Međutim, mačke to vide drugačije, sviđa im se miris. Za to su zaslužna eterična ulja koje sadrži. Cvet valerijane, sa druge strane, miriše prijatno, laganoslatkoMiris blago podsjeća na vaniliju.
Kakav je okus valerijane?
Listovi ukusa valerijaneblago ljuto, slično kao jagnjeća salata koja joj je daleko srodna. Od njih se može napraviti salata na isti način kao i ova. Ekstrakt valerijane, s druge strane, ima prilično gorak okus. Verovatno je slična situacija i sa korenom valerijane.
Gde mogu naći valerijanu?
Prava valerijana dolazi iz umjerenih zonaEvrope i Azije Tamo preferira humusna, vlažna tla, poput onih na livadama ili na rubovima šuma i u priobalnim područjima. Uspijeva i na sunčanim lokacijama i na polusjeni. Valerijana se lako može uzgajati i ubrati u vlastitom vrtu. Smatra se dobrom pašom za pčele, a privlači i druge insekte.
Savjet
Oprez, rizik od zabune
Postoje neke manje-više otrovne biljke koje imaju određenu sličnost sa valerijanom. Tu spadaju i prilično česte vrste kao što su pseći peršun (bot. Aethusa cynapium) ili manje uobičajena patuljasta bazga (bot. Sambucus ebulus), kao i neke vrste kukute. Zato pažljivo pogledajte biljke u prirodi ako ih želite sakupljati.
