Pitanje odakle dolazi naše sjeme, kako je uzgojeno i šta radi na našim gredicama s povrćem i cvjetnjacima zabrinjava sve više vrtlara hobi. Sasvim ispravno, po našem mišljenju, jer svako ko neko vrijeme prati relevantne rasprave brzo će doći do pojma sjemena bez GMO, starih sorti, hibridnog sjemena i kompanije Monsanto koja se našla u negativnim naslovima.
Gde mogu nabaviti ne-GMO i organsko seme?
Kako biste dobili organsko i bez GMO sjeme za vlastitu baštu, preporučujemo kupovinu od dobavljača kao što su Arche Noah, Bingenheimer Saatgut, Vern, Grünertiger, Irina's Shop ili Manfred Hans. Oni nude ekološki uzgojene sorte biljaka otporne na sjeme.
Samo podsjetnik na ono što imamo na umu kada su u pitanju hibridne sorte sjemena, poznate i kao hibridi: Različite vrste se proizvode uz veliki trud i metode bliske genetskom inženjeringu, tako da se na kraju dobije željeni svojstva kao što su veličina i otpornost dobijaju se inbreedingom, boja i oblik se postižu i pojačavaju kroz nekoliko generacija. Konačno, dvije inbred linije moraju se ukrstiti jedna s drugom da bi se dobila prva generacija grana - koja se zove F1. Šta izlazi iz toga?
Hibrid u odnosu na vrste bez sjemena
Biljke koje se uzgajaju na ovaj način su posebno bujne, izgledaju ujednačeno, ali se ističu po visokim prinosima sa podnošljivim gubicima. Međutim, „hibridni efekat“ima odlučujući nedostatak: on nestaje u sljedećoj generaciji, tako da sjeme dobiveno iz vlastite žetve praktično više nije upotrebljivo jer nedostaje snaga sjemena. Ovo je drugačije kod sjemena za višekratnu upotrebu, koje se može razmnožavati konvencionalnim metodama kao što je oprašivanje insekata uz zadržavanje svojstava specifičnih za sortu. Mlade biljke uzgojene sa ovim sto posto su slične svojim matičnim biljkama, ne samo po izgledu i svojstvima, već i po ukusu.
Kamo ide trend u proizvodnji sjemena?
Jasno u pravcu industrijalizacije od početka 20. veka. Velike kompanije su gotovo u potpunosti otkupile manje kompanije za oplemenjivanje biljaka, tako da danas 75 posto sjemena u svijetu proizvodi i prodaje deset multinacionalnih korporacija, od kojih je pet iz hemijske industrije (!). Ponuda nesjemenskih sorti sve više opada. Mnoge vrste povrća su sada dostupne samo kao hibridi, a to se odnosi čak i na organsko povrće, koje je prilično skupo. Hobby gardener sorte se više uopće ne razvijaju, te su stoga potpuno identične onima za industrijsku poljoprivredu - samo se flaširaju u manje vrećice.
Službena prevencija upotrebe nesjemenskih sorti
Kao da sve ovo nije dovoljno, korporacije su osigurale ekskluzivna prava korištenja koja zabranjuju reprodukciju, čak i ako farmeri žele da prodaju ili razmjenjuju sjeme iz vlastite žetve. Promet sjemena je pod kontrolom države, tako da se na tržište mogu plasirati samo industrijske i zvanično odobrene sorte. Sa genetskim inženjeringom i tehnologijama terminatora, industrija je postigla da biljke više ne mogu formirati klijavo sjeme (nažalost, UN su to samo privremeno zabranile).
Sjeme je zajedničko vlasništvo
Kaže Dreschflegel e. V kao jedna od najvećih kompanija za organsko seme u Nemačkoj i motiviše nas da koristimo samo seme bez GMO. Međutim, čak i vrlo širok asortiman proizvoda u internoj online trgovini ne može sakriti činjenicu da takozvane „stare“sorte, koje se već desetljećima uspješno uzgajaju u našim vrtovima, više nisu dozvoljene i stoga ne mogu biti trgovali zvanično. Naravno, to ne utječe na činjenicu da vlasnici vrtova i dalje imaju ovlasti da sami odlučuju o uzgoju “zabranjenih biljaka” na svom tlu. Stoga bismo željeli da zaključimo s nekoliko preporuka na ovu temu za kupovinu čistog organskog sjemena bez GMO:
- Nojeva arka
- Bingenheimer Seeds
- Vern
- Zeleni tigar
- Irinina radnja i
- Manfred Hans
