Kelj ne samo da je izuzetno ukusan, već je i izuzetno zdrav i pravi pogled u bašti. Osim toga, u poređenju sa drugim vrstama kupusa, pokazuje se prijatno „lako za njegu“, što ga čini pogodnim čak i za potpuno neiskusne početnike u oblasti uzgoja kupusa.
Kako da uzgajam kelj u bašti?
Da biste sami uzgajali kelj, treba da sejete od maja do juna i da ga presadite u gredicu od juna. Pobrinite se da postoji minimalna udaljenost od 40 x 50 cm i pripremite gredicu s kompostom i organskim gnojivom. Kelj može ležati u polusjeni i spreman je za berbu nakon prvog mraza.
Uzgoj i berba
Kelj je takozvani zimski kupus koji može preživjeti čak i mraz i snijeg bez oštećenja. U stvari, treba ga brati tek nakon prvog mraza jer samo tako može u potpunosti razviti svoj okus. Kao rezultat toga, kelj se pokazao kao savršen nastavak nakon ranog krompira i drugih biljaka, koji se beru od kraja juna do početka avgusta.
Budući da kelj ima slične zahtjeve za hranjivim tvarima kao i gotovo sve druge vrste kupusa, gredicu treba pripremiti kompostom i organskim đubrivom najkasnije u slučaju naknadne sjetve. Po potrebi se može dodati i dobro istrunuli stajnjak, strugotine od rogova i ricinusovo brašno ili sušena goveđa izmet. Međutim, važno je napomenuti da đubrivo može imati direktan uticaj na ukus i miris kelja, zbog čega se ni u kom slučaju ne sme koristiti sirovi stajnjak. Takođe je preporučljivo dodati malo algi kreča direktno u sadnu rupu prilikom sadnje, što će spriječiti tzv.
Samu setvu treba obaviti od maja do juna ili u hladan okvir, u plasteniku ili u kući na prozorskoj dasci. Alternativno, mlade biljke se naravno mogu kupiti i od specijalizovanih prodavaca. Od juna pa nadalje, mlade biljke se mogu presađivati na stvarnu gredicu. Važno je da se prilikom sadnje održava minimalni razmak od 40 x 50 cm. Iako mlade biljke i dalje mogu izgledati vrlo osjetljive, treba imati na umu da će potpuno odrasle biljke sa svojim široko raširenim izdancima biti znatne veličine. S obzirom na lokaciju gredice, treba napomenuti da, za razliku od drugih vrsta kupusa, može biti i u polusjeni. Ovo vrijedi barem ako kelj nije zasađen u mješovitoj kulturi s biljkama koje su posebno "gladne sunca".
Pogodne biljke za mešovite kulture
- Biljke celera i paradajza, koje zahvaljujući svom intenzivnom mirisu odvraćaju bele leptire kupusa i druge štetočine.
- Bilje (npr. korijander, kim i kamilica) koje poboljšavaju aromu kelja.
- Peas
- Poriluk
- Krompir
- Spinat i salate
- druge vrste kupusa
Savjeti i trikovi
Ako sami želite da uzgajate kelj u bašti, mlade biljke treba zaštititi baštenskom mrežom od tzv. Takođe je preporučljivo posipati biljke mljevenim kamenim ili drvenim pepelom kako biste ih zaštitili od vaški. Još jedan savjet je da berete zeleno lišće samo na početku sezone berbe i samo berete srce kupusa na kraju. Također je poželjno ostaviti stablo biljke da stoji kako bi se na njemu sljedećeg proljeća stvorile nove klice.
