U jesen, kada je magla, vlažna i prohladna, mnogi ljudi pate od mraka. Jedna od najefikasnijih mera za prevenciju depresije je baštovanstvo i povezano vežbanje na svežem vazduhu.
Biljke te čine zdravim i srećnim
To je dokazano velikim brojem naučnih istraživanja: oni koji rade u bašti dva do tri puta sedmično značajno povećavaju svoje unutrašnje zadovoljstvo. Nivo stresa opada u sličnoj mjeri kao kod sportova izdržljivosti koje stručnjaci često preporučuju, a depresivna raspoloženja i anksioznost koja ograničavaju kvalitetu života značajno se smanjuju.
Zašto biljke poboljšavaju dobrobit?
- Boravak u prirodi znači puno svjetla, što vas podiže u dobro raspoloženje i sprječava depresiju ili zimsku bluzu.
- Svako ko sam sije, uzgaja i brine o biljkama može doživjeti bezbroj, sretnih iskustava uspjeha.
- Uobičajeni simptom depresivnih poremećaja je ponavljanje misaonih krugova. Aktivnosti kao što su košenje travnjaka, podrezivanje živice i sadnja cvijeća zahtijevaju punu pažnju i prekidaju razmišljanje.
- Vježbanje u vrtu je dobro za um i tijelo. U isto vrijeme, rad poput plijevljenja je meditativan i može imati visok faktor opuštanja.
- Biljke nisu zahtjevne, što je posebno korisno za ljude koji se teško nose sa složenošću i nepredvidljivošću međuljudskih odnosa.
- Pored toga, prirodni zvuci kao što su pjev ptica, pjevušenje pčela i šuštanje lišća na vjetru imaju smirujući efekat. To se može pokazati, na primjer, smanjenjem krvnog pritiska.
Uzgred, nisu samo strastveni vrtlari iz hobija koji imaju koristi od ovih pozitivnih aspekata: čak i onima koji zaista ne vole baštovanstvo, boravak na otvorenom poboljšava njihovo raspoloženje, smanjuje nivo stresa i smanjuje negativna osećanja. Nije ni čudo što se baštovanstvo koristi u terapiji još od 18. veka. Rad sa biljkama je još uvijek sastavni dio psihoterapije i radne terapije, npr. za osobe s demencijom.
Kako započeti sa svojim baštovanskim hobijem?
Ako nemate svoju baštu koju možete da osmislite, možda imate opciju da iznajmite njivu ili parcelu i odmah počnete da se bavite baštom. Ništa ne stoji na putu uspeha baštovanstva ako uzmete u obzir nekoliko osnovnih stvari:
- Prilikom sadnje obratite pažnju na lokaciju, sunčevu svjetlost i tlo. Svaka biljka ima različite zahtjeve koje morate uzeti u obzir.
- Biljke podnose sušu mnogo bolje od konstantne vlage. Stoga zalijevajte pažljivo i tek kada se gornji centimetri zemlje osuši.
- Počnite sa biljkama koje se lako održavaju kao što su rotkvice, zelena salata, spanać, nasturcijum ili neven.
- Bilje kao što su lavanda, ruzmarin i timijan nisu samo odlična hrana za insekte, već njihov miris poboljšava dobrobit.
- Ne dozvolite da vas zastoji obeshrabre. Veliki dio prirode je izvan naše kontrole i trebali biste to prihvatiti bez sumnje u svoj zeleni palac ili svoje vrtlarske vještine.
Baštenski dnevnik, još jedno sredstvo za ublažavanje depresije
Zapisivanje misli, osjećaja i događaja u pisanoj formi je meditativna vježba koja također može poboljšati psihičko blagostanje. Zapisivanje svakodnevnih aktivnosti kao što je baštovanstvo i koncentriranje na pozitivne stvari dovodi do znatno optimističnijeg stava.
Dnevnik može ispuniti različite funkcije:
- Služi kao podsjetnik za dizajnerske ideje, planove sadnje i datume.
- Snima najljepše trenutke u bašti, potkrijepljene fotografijama biljaka koje su se posebno dobro razvile.
- Opcionalno, može poslužiti kao bilježnica za vrtlarske savjete i tako postati vrijedan referentni rad.
Ne morate se držati fiksnih pravila kada pišete svoj vrtni dnevnik. PC program je jednako prikladan kao i aplikacija za dnevnik za vaš pametni telefon ili lijepo uvezani dnevnik u koji možete pisati svoje unose rukom.
Savjet
Postoje brojne knjige koje se intenzivno bave time kako se ljudi pronalaze kroz baštovanstvo i čine nešto dobro za svoju dušu. Posebno su nam se svidjele “Gdje duša cvjeta: Zašto te bašta čini sretnim” Doris Bewernitz i “Možeš posaditi sreću” Katrin Šuman. U ovom malom svesku, autorka deli značaj koji vrt i priroda imaju za njen život.
